U srijedu, 5. studenog 2025., u Osnovnoj školi profesora Franje Viktora Šignjara u Virju održan je 33. Kajkavski etnografski kviz. Cilj kviza je njegovanje i očuvanje zavičajne kajkavštine i tradicije.
Ovogodišnja tema kviza bila je Mama. Na kvizu su sudjelovali predstavnici četiriju škola: OŠ Ferdinandovac, OŠ „Vladimir Nazor“ iz Svetog Ilije, Osnovna škola profesora Franje Viktora Šignjara i OŠ Koprivnički Bregi . Našu su školu predstavljale učenice Leona Klobučarić, 6.a i Ena Pajnić, 6.b s voditeljicom učiteljicom Sanjom Danček.
Učenici su predstavljali svoje jezično-istraživačke projekte, kajkavske književnike, krasnoslovili njihove stihove te igrali tradicionalne igre. Ove godine kviz nije bio natjecateljskoga karaktera.
Naš projekt Majka između stiha i svakodnevice predstavila je Leona. Naši stari kajkavski pisci su rijetko pisali pjesme o mamama, a ako su spomenute u stihovima, izražena je njihova briga, požrtvovnost i skromnost. U novije doba piše se češće o mamama i bakama…
Leona je u istraživačkom dijelu predstavila rezultate ankete provedene među učenicima predmetne nastave (5.-8.r.) na temu odnosa s mamama: kako im se obraćaju, koliko puta u danu, za što im se sve obraćaju, kako doživljavaju svoje mame, vjeruju li im, povjeravaju li im svoje probleme, kako najradije provode vrijeme s mamama… Zaključak provedene ankete je da je našim učenicima mama središnja figura u životu jer im je glavni oslonac za sve životne potrebe i situacije.
Nakon ankete prikazali smo dva kratka filma u kojima su glumile učenice Mila Jadanović, Natalia Dušić, Leona Klobučarić i Ena Pajnić koji prikazuju kako se kroz vrijeme mijenja jezik, svjetonazor i uloga žene u društvu. Bez obzira na vrijeme, način govora ili tehnologiju – odnos prema majci ostao je jedno od najiskrenijih i najvažnijih mjesta u našem životu.
Ena je krasnoslovila pjesmu Golski spomenar Tereze Salajpal koja je rođena 1934. u Goli, a živjela je i radila kao neuropsihijatrica u Zagrebu, a kada je došla u mirovinu, preselila se u Koprivnicu gdje i danas živi. Iz njezine bibliografije vidljivo je da je bila izrazito aktivna na području medicine – puno je pisala o tome kako se čovjek osjeća kad doživi neki gubitak i o doživljaju smrti, ali i o vrijednosti i važnosti mama u djetetovom životu, koliko je važno da se smiju svojoj djeci, drže ih u krilu i igraju se s njima. Za doprinos u medicini dobila je Nagradu Ladislav Rakovac, najveću nagradu koja se može primiti za medicinu. Kao pjesnikinja rado se vraća svojoj Goli, piše o povijesti Gole i Prekodravlju za što ju je Koprivničko-križevačka županija nagradila prošle godine Nagradom za životno djelo, a Tereza Salajpal kaže da je sve postignuto u životu napravila upornim radom i strpljivošću.
U trećem dijelu, koji je bio zabavnog karaktera, učenice su morale isplesti pletenice, i prenesti jajca z kuhačom z korpe vu fertun, a njihove mentorice i članovi povjerenstva jaboke i hruške.
Svim su sudionicima na trudu i sudjelovanju čestitali ravnateljica Marica Cik Adaković, autorice kviza učiteljica Silvana Bebek i knjižničarka Đurđica Krčmar Zalar te članovi žirija Anđelka Rihtarić, Ivanka Brček i Davorin Hećimović.
Čestitamo Leoni i Eni na odličnom predstavljanju naše škole na Kajkavskom etnografskom kvizu, bilo je z dušom i srcem! Ponosni smo na njihovo znanje, trud i ljubav prema kajkavskoj riječi, običajima i kulturnoj baštini našega kraja. Hvala im što su s ponosom predstavljale našu školu!
Sanja Danček, prof.
